IslamBosna: Uvaženi dr. Ramiću tim IslamBosna iskreno Vam zahvaljuje što ste pristali da budete naš gost i time nam ukazali veliko poštovanje i čast što ste mladim ljudima iz svih krajeva svijeta stavili na raspolaganje svoje dragocijeno vrijeme i veliko znanje. Poštovani profesore, esselamu alejkum we rahmetullahi ve berekatuhu i dobro dobro nam došli na IslamBosnu.

 

Dr. Ramić: Ve alejkumusselam. Selam svim vašim posjetiocima, uz dovu Allahu, dž.š, da vas pomogne u svakom dobrom djelu.
Želim da se zahvalim na pozivu, a posjetiocima vaše stranice na postavljenim pitanjima, uz napomenu da će moji odgovori biti kratki, bez iznošenja argumenata, mišljenja učenjaka itd. U odgovorima ću iznositi samo svoja trenutna razmišljanja o datom pitanju. Također, na pitanja koja su često u opticaju, na koja se mogu s lahkoćom naći odgovori, neću odgovarati.

 

 

Jasko_abdullah: Koliko je Agencija za certificiranje halal hrane u Bosni i Hercegovini pripremljena da adekvatno obavlja svoj posao. Tačnije, da li su u taj proces uključene samo osobe sa islamsim obrazovanjem, ili su uključeni i bilozi, doktori, farmaceuti, agronomi… i da li se vodi računa i o porijeklu sirovina za određene proizvode koji se proglašavaju halalom ili se samo kontroliše konačni proizvod? Dakle da li možemo da uzmemo neki proizvod (cetificiran od strane te agencije) zdravo za gotovo da je on halal (od njegovih baznih sastojaka, pa sve do finalnog proizvoda)?

 

Dr. Ramić: Nemam potpunu informaciju o profilu kadrova koji rade u Agenciji za certificiranje halal hrane. Pretpostavljam da imaju profile različitih struka s obzirom da proces certificiranja to zahtijeva. Agencija je u razvoju i svi korisnici njenih usluga raduju se njenim uspjesima.
Agencija je jedan hairli projekat koji treba podržati, koji je nama svima potreban. On će nam učiniti život kvalitetnijim i lakšim. U svojoj podršci tom projektu, preporučujem Agenciji strogoću, da ne daje certifikat onom ko ga ne zaslužuje u bilo kom segmentu ili ga Agencija ne može adekvatno pratiti i kontrolirati.
Konzument halal hrane i, kao takav, korisnik usluge Agencije, treba steći povjerenje u Agenciju, u njen halal certifikat. To povjerenje, u startu, kod muslimana postoji, jer iza tog projekta stoji Islamska zajednica. Međutim, ukoliko korisnik halal hrane uoči jedan primjer iz kog se jasno vidi da vlasnik halal certifikata pravi propuste, taj certifikat će u njegovim očima izgubiti vrijednost, i, praktično, za njega neće ništa značiti. Dovoljan je samo jedan slučaj koji će pokazati propust u certificiranju ili kontroli certificiranih firmi, pa da cijeli projekat u očima pojedinaca ili šire zajednice padne u vodu. Povjerenje na tržištu je najvažnije. Ono se teško stiče, a lahko gubi. Stiče se mukotrpnim i poštenim radom, a može se izgubiti u jednom trenutku neopreznosti, nemara ili neodgovornosti.
Molim Allaha, dž.š, da pomogne rukovodioce Agencije u njihovom hairli i odgovornom poslu, da im da znanja, strpljenja i mudrosti.
Molim Ga da im da hrabrosti da oduzmu certifikat svima koji su svjesno ili nesvjesno prekršili njegove odredbe.
Kada pored reklama o firmama koje su dobile halal certifikat počnu da se pojavljuju obavještenja o firmama kojima je taj certifikat oduzet, to će biti dobar znak da Agencija ide pravim putem i kvalitetno radi svoj posao.

 
Jasko_abdullah: Kakav je vaš stav o izgradnji križa/crkve na Zlatištu iznad Sarajeva?

Dr. Ramić:  Islam priznaje postojanje različitih vjerovanja i ubjeđenja. Poseban status u islamu imaju sljedbenici ehlul-kitaba – kršćani i židovi. Otuda su u muslimanskim sredinama uvijek normalno egzistirale crkve i sinagoge. Meni kao muslimanu apsolutno ne smeta postojanje crkve ili sinagoge u mom komšiluku. Jedino što me brine jeste da li sam ja svojim komšijama nemuslimanima prenio emanet islama, jasno im objasnio islam i svojom praksom i ponašanjem ispravno islam predstavio.
Vidite, islam je zabranio gradnju džamija koje se grade radi nekog drugog cilja, a ne radi obožavanja Uzvišenog Stvoritelja. Poslanik, s.a.v.s., je jednu takvu džamiju – Mesdžidudirar, čak, porušio.
Otuda mi preporučujemo i kršćanima da ne dozvole gradnju crkava i vjerskih obilježja koja imaju neki drugi cilj mimo vjerskog, jer će takva gradnja prizvesti problem u društvu.
Sigurno je da se s krstom na Zlatištu ne želi postići cilj koje kršćanstvo promovira, a to je, prije svega, širenje ljubavi, nego se njime želi podsjećati stanovnike Sarajeva na smrt koja im je s tog mjesta dolazila od pijannih četnika, smatram da je dužnost Crkve da to spriječi, a ako to ne uradi Crkva, onda su to dužni uraditi stanovnici Sarajeva.

Jasko_abdullah: Pošto ste član šerijatskog vijeća u BBI banci, interesuje me kako tzv. "profitna marža" moze da se razlikuje od kamate? Često se dio sljedećeg ajeta koristi da bi se opravdalo islamsko bankarstvo:
"Oni koji se kamatom bave dići će se kao sto će se dići onaj koga je dodirom šejtan izbezumio, zato što su govorili: "Kamata je isto što i trgovina." A Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu. Onome do koga dopre pouka Gospodara njegova – pa se okani, njegovo je ono što je prije stekao, njegov slučaj će Allah rješavati." (Kur’an 2:275)
Ali i dalje meni "islamska profitna marža" djeluje jednaka kamati, a u potpunosti različita od trgovine. U ovom ajetu ja ponajviše vidim "islamske banke" koje pokušavaju da naprave jednakost između kamate i trgovine. Dakle i islamska banka "prodaje" novac, ali ga samo definiše na drugi način i pokušava da provuče kao trgovinu. Strah me da je islamsko bankarstvo samo jedna navlakuša koja ima za cilj da prilagodi islam zapadnim "vrijednostima", i da odvede vjernike u propast.

Dr. Ramić: Poštovani brate, kada su Poslaniku, s.a.v.s, dali primjedbu koji ti meni iznosiš, da je trgovina (vjerovatno se odnosi na trgovinu s odgođenim plaćanjem, jer ona više liči kamatonosnoj pozajmici) ista kao kamata, Allah, dž.š, je objavio ajet rekavši da je trgovina dozvoljena, a kamata zabranjena. Allah, dž.š, nije objašnjavao razlike, nego je samo kazao da je kamata zabranjena, a trgovina dozvoljena. Slijedeći uputu tog ajeta, ni ja tebi neću detaljno objašnjavati razlike između trgovine i kamate. U dostupnoj literaturi se te razlike mogu pročitati.
A što se tiče “navlakuše", neka oni, koji su previše zabrinuti za ummet, naprave nešto bolje i kvalitetnije i svi ćemo im biti zahvalni, dove im činiti i naravno njihove kvalitetne proizvode koristiti.

 

Čitalac: U jednoj vašoj ranijoj fetvi (iz Novih Horizonata) pročitao sam da je čovjeku haram da sjedi na mjestima gdje se toči alkohol. Interesuje me da li fetva uopšte može da se odnosi samo na običan svijet, ili ona važi i za one koji nas predvode u džematima – na hodže i hadžije? Naime, kod nas u Sandžaku ćesto vidimo kako imami odlaze na takva haram mjesta i svojim primjerom pokazuju da to nije ustvari haram – većc mora da se zivi moderno!!!??? Kako da se ja postavim u svemu tome: da slijedim hadise Resulullaha s.a.w.s. ili da slijedim naše imame?

Dr. Ramić: Vidite, generalno je pravilo da musliman ne ulazi na mjesta u kojima se toči alkohol ili čine drugi harami. Međutim, ukoliko bi postojao opravdan razlog, muslimanu bi bilo dozvoljeno ući na takvo mjesto.
Naravno, svaka situacija mora imati svoj opravdan razlog. Opravdan razlog nije da se s društvom popije kahva i malo promuhabbeti.
Ako čovjek mora da se ponekad nađe na takvom mjestu, neka se udalji od mjesta gdje alkohol kola i neka ni pod kojim uvjetom ne sjedi za stolom na kom alkohol kruži.
Za ljude, za kojima se drugi povode, kao što su imami, uvjeti i opravdanja moraju biti dodatno skrutinizirana.

 

Zele: Zanima me samo jedno…konkretno: Je li u redu podići kredit u BBI banci za kupovinu stana, kuće, ili jednostavno uložiti da bi se započeo neki biznis? 
 
Dr. Ramić: BBI banka je banka koja posluje na beskamatnim principima. Njeni proizvodi su halal i iza njenih ugovora stoji Šerijatski odbor. Preporučio bih svima koji se čuvaju kamate da surađuju s BBI bankom. Ta suradnja je podrška projektu kojim se želi postići Allahovo, dž.š, zadovoljstvo. Budite dio tog projekta i nemojte biti njegovi rušitelji.
 
Divix: Pretpostavljam da BBI banka daje kredite i za nekretnine za kupovinu npr. stana.
Ja bih sada iznio svoje viđenje procesa kreditiranja BBI banke, pa bih volio da mi date odgovor da li sam u pravu ili ne.
Tako npr, ako želim kupiti stan, koji košta 40.000 KM, podnesem zahtjev u BBI banci za kredit potrebno je da i ja samostalno priložim jedan dio tih sredstava kao učešće, npr. 5.000 KM. Ostatak od 35.000 dobivam od banke kao kredit. Koliko znam, BBI banka radi tako da daje beskamatne kredite, ali naplaćuje rentu na "svoj" dio stana, sve dok dužnik po tom kreditu ne otplati čitav kredit. Tako se i "renta" smanjuje tokom vremena, jer banka postaje sve "manji" vlasnik, odnosno učešće dužnika se povećava.

Ono što mene interesuje je slijedeće:
Međutim, da li banka postaje stvarni vlasnik tog dijela stana (da li po našem zakonu o bankarstvu banka može da se bavi kupoprodajom takvih "dobara"?), te da li se tu radi samo o novčanoj transakciji između dužnika i banke?

Ako banka ne može kupovati stanove, vozila i ostalo, onda vjerovatno to postiže tako da dadne dužniku kredit, pa da on sam sebi kupi stan, gdje on onda banci vraća taj isti kredit uvećan za "rentu" na dio stana koji po iznosu, koji je banka dala (ali ne i realno), pripada banci. Da li je u ovom slučaju tu pristuna kamata? Dakle, mislim na slučaj ako banka dužniku daje novčani kredit za nabavku stana, a on banci također vraća novčani iznos (beskamatni kredit + renta), bez ikakvog međusobnog transfera materijanih dobara (u ovom slučaju da stan ili vozilo postane stvarno vlasništvo banke, pa ga ona prodaje po višoj cijeni dužniku).

Ako sam dobro upoznat, ako se radi o transferu / zamjeni istovrsnih roba (koje podliježu propisu o kamati) gdje se daje jedan iznos a vraća veći onda je to kamata (npr. novac i novac). A ako se robe razlikuju, onda nije kamata, pa makar bila i viša cijena robe po kojoj se vraća, jer je to onda trgovina (npr. novac i stan). Molim vas da prokomentarišete i ovo.

Halalite ako sam malo odužio i zapetljao, ali želio sam da potpuno objasnim pitanje.

Da vas Allah nagradi svakim hajrom, na ovom i onom svijetu. Amin.

Dr. Ramić: Ukratko, banka je po ugovoru, koji potpisuje s klijentom (partnerom), vlasnik jednog dijela stana (u visini svoga učešća), ali se stan po tom ugovoru upisuje na klijenta, kako bi se izbjeglo duplo oporezivanje. Naravno, taj ugovor je punovažan i pravno validan, pa, prema tome, i spomenuto vlasništvo.

Sarajevo_NS: Jednom prilikom direktor firme u kojoj radim me je upitao kolika je halal marža. On tvrdi da mu je neki alim rekao da ona iznosi 400 %, i da se ne smije uzimati veća marža od te. Iako smatram da nema tzv. halal marže, nisam mu želio dati odgovor, čekao sam priliku da pitam nekoga ko posjeduje znanje iz ove oblasti. Dakle, uvazeni profesore, pitanje glasi ima li marža svoju granicu i ako ima koliko iznosi u postotcima?

Dr. Ramić: Islamka ekonomija je tržišna ekonomija, tj. tržište slobodno funkcionira i ono diktira cijene. Prema tome, ako trgovci slobodno izlažu svoju robu, ako robe ima dovoljno na tržištu, nema smetnje da svako od njih postavi cijenu koju želi. Uplitanje u formiranje cijena od strane države dozvoljeno je samo ako postoji opasnost monopola, jer država je dužna spriječiti monopol.
Što se tiče visine zarade to diktira tržište, odnosno filozofija trgovca. Neki trgovac će staviti višu cijenu i prodati manji broj, a neki nižu i prodati veći broj, da bi na kraju, što se zarade tiče, možda bili isti.
Doduše, neki islamski pravnici govorili su da zarada ne smije biti veća od toliko i toliko, ali za to ne postoji valjan argument. To je bila, možda, potreba njegova vremena. 

 
Edo Alpašini: Postavio bih pitanje koje se odnosi na osiguranje, prije svega na penziono i invalidsko, ali i na ostale. Već sam par puta bio u prilici da čujem, ili pročitam kako je to haram, doduše govorilo se o osiguranju općenito, ali PIO svakako potpada pod tu kategoriju. Ukoliko je tako, kako onda da muslimani u današnje vrijeme, i prostor, u kome se barem mi ovde nalazimo, obezbijede sebi sredstva u starosti i zdravstvenu pomoć. Jer ukoliko je ovakav način haram, haram je muslimanu primati tu penziju, kao i biti liječen na osnovu te zaštite.

Dr. Ramić: Muslimani treba da ulože maksmimalan trud da obezbijede sebi odgovarajuće okruženje koje će im biti omogućiti da njihov kompletan život biti u skladu s islamskim principima. Ukoliko urade onoliko koliko mogu s njih spada odgovornost. U tom duhu, preporučio bih svima koji se interesuju za halal i haram, da za ono u šta sumnjaju ljudima uvijek ponude kvalitetnu halal alternativu. Kazati da penzije, zdravstveno itd. nisu halal bilo bi pogrešno i neodgovorno, ali ponuditi kvalitetniju alternativu bilo bi poželjno i pohvalno.

Edo Alpašini: Prodaja robe (bilo koje) po različitoj cijeni shodno imovinskom statusu mušterije i njihovom "znanju" o cijenama te robe u tom gradu ili državi. Rečeno je da je to halal, međutim, ako se koristi faktor neznanja kupca, zar to nije neka vrsta varanja?

Dr. Ramić: Poslanik, s.a.v.s, dozvolio je umno poremećenoj osobi da pri trgovini uvjetuje da robu može vratiti. Zabranio je presretanje trgovaca u namjeri da se iskoristi njihovo nepoznavanje tržišta itd. Dakle, sve što može voditi ka prevari je zabranjeno. Shodno tome, kuporodaja mora biti oslobođena bilo kakve malverzacije. U to ne spada slobodno formiranje cijena, ali spada dogovor trgovaca o formiranju cijena i aktivnosti koje vode ka monopolu.
Kupac, ako želi da kupi najbolju robu, mora da se upozna sa tržištem, a za svoje neznanje sam je odgovoran. One, pak, koji se nerazumno ponašaju na tržištu (rasipnike) sud je dužan spriječiti, tako što će im oduzeti poslovnu sposobnost i odrediti im staratelja.

Edo Alpašini: Koji je razlog, po vašem mišljenju, ovolikom broju razvoda, i loših brakova, među muslimanima u BiH, kako rješavati taj, nažalost veliki problem, i šta biste vi savjetovali neoženjenim muslimanima i muslimankama kada je u pitanju upoznavanje potencijalnog supružnika. Da napomenem, veliki broj propalih brakova, zasnovan je po "šerijatskim" pravilima upoznavanja.

Dr. Ramić: U hadskim zbirkama naći ćete hadis u kom se govori da šejtan postiže nejveći uspjeh kada supružnike rastavi i za to, u svom okruženju, dobiva najveću nagradu – krunu. Ako je to za njega najuspješniji posao, to znači, da je to za čovjeka najopasnije.
Razlog zašto je najviše razvoda među muslimanima nalazimo u činjenici da je šejtan među njima najaktivniji, te činjenici da ti muslimani nemaju dovoljno islamske prakse u svom životu koja će ih zaštititi od šejtanskih spletki. Ti muslimani ne slušaju dovoljno Allahove, dž.š, upute i upute njegova Poslanika, s.a.v.s. Da su bili čvrsti muslimani oni bi šejtana savladali, a ne bi on njih.
Neki dan me zvala jedna sestra muslimanka po pitanju pričeka jer se, kako mi reče, razvodi od svoga muža. Oni su, kako mi je kazala, sve uradili po sunnetu, a ja ih samo mogu zapitati jel’ se to Poslanik, s.a.v.s., ikada razveo pa da mi imamo njegov praktični sunnet. On jeste objasnio Omeru, r.a., kako svoju grešku, u pogledu razvoda, njegov sin može ispraviti, ali on se nikada nije razveo, niti dao talak u svome životu. To je njegov sunnet, sallallahu alejhi ve sellem. 
Dakle, slaba primjena islama u praksi dovodi do svih poremećaja,  pa tako i do povćanog broja razvoda.
Naravno, zašto muslimani slabo prakticiraju propise islama u svakodnevnoj praksi drugo je pitanje.

Seleme: Mene interesuje mjesto oporuke u islamu. Poznato mi je da ima hadisa koji govore o njenoj važnosti, čak mi se nekako čini da je oporuka vjerovatno i vadžib kada se u obzir uzme izričita forma hadisa, ali mi nije do kraja jasno o kakvoj se oporuci tu radi. Nasljedno pravo je riješilo pitanje nasljedstva, pa oporuka ne bi trebala imati utjecaja na taj dio.

Dr. Ramić: Oporuka je bila obavezna dok nisu objavljeni ajeti o nasljedstvu. Nakon toga oporuka je dozvoljena mubah do jedne trećine svoga imetka.

Eko87: TV košta 300 KM u gotovini kada plaćam na licu mjesta, a 330 KM kada plaćam u ratama. Tih 30KM da li je kamata?

Dr. Ramić:  Ukoliko trgovac kaže da je cijena tolika i tolika za gotovinsko plaćanje, a tolika i tolika ako je odgođeno plaćanje, to je halal trgovina, jer trgovac može odrediti cijenu koju hoće. Međutim, ukoliko je u taj proces umiješana konvencionalna banka koja radi s kamatama tada se, ustvari, radi o kamatonosnom kreditu koji banka u dogovoru s trgovcem daje kupcu.

Eko87: Kakav je stav Šerijata po pitanju trgovine dionicama?

Dr. Ramić: Dionicama kompanija i firmi čije je poslovanje u velikoj većini halal i čija likvidna sredstva ne prelaze polovinu njene vrijednosti dozvoljeno je trgovati, naravno primjenjujući šerijatske propise o trgovini.

Ebu Za Sad: Uzimajući u obzir fetvu Rijaseta IZ-e BiH o prijevremenom klanjanju jacije namaza, kada isti namaz nastupa vremenski kasno, pitao bih Vas od kada mi Muslimani u zapadnoj Europi mozemo primjenjivati gore spomenutu fetvu?  Jacija je trenutno iza 23 sat (23:11), a iz dana u dan se pomjera prema ponoći.

Dr. Ramić: Ona se može koristiti onoga trenutka kada čovjeku u takvim sredinama čekanje jacije postane opterećenje koje teško podnosi, jer Allah, dž.š, želi da nam olakša, a ne da nam oteža.

User Formely Known As Dino: Da li je i medij na kojem je elektronski zapis dokument?
Konkretno, interesuje me da li CD, DVD, flash memorije, memorijske kartice (u mobitelu npr.) koje na sebi sadrze audio/video/pisani zapis Kurana imaju isti status kao i papir na kojem su napisani ajeti? Da li mogu taj medij unositi u WC, nositi u zadnjem djepu hlaca i sl.

Dr. Ramić: Mediji na kojim se ne vide slova istovjetni su ljudskom mozgu koji memoriše ajete Kur’ana. Prema tome, nema smetnje da, kada postoji potreba, s nama uđu na takva mjesta, pod uvjetom da nema bilo kakvog skrnavljenja njihovog sadržaja, ili ponižavanja. Zadnji džep, na koji se sjeda, nije pristojno mjesto.  Displej mobitela i tome slično, na kom je Allahovo, dž.š, ime ili ajet iz Kurana, ima status ajeta na papiru i, prema tome, ne može se unositi na mjesta kao što su toaleti itd.

 

NAPOMENA: Ovo je samo prvi dio odgovora. Ostatak ćemo objaviti u dogledno vrijeme, ako Bog da.

Leave a Reply

*

captcha *