Gordijev čvor

Mada sve činjenice ukazuju na to da je Beogradu glavni problem buduća uloga glavnog muftije IZ u Srbiji Muamera ef. Zukorlića, turski analitičari tvrde da je pitanje sjedišta glavnog muftije IZ u Srbiji i uloge Rijaseta IZBiH “ključ za rješenje ovog Gordijevog čvora”, odnosno nastavak dijaloga o turskoj inicijativi.

Čelnik Direkcije za vjerske zajednice (Dijanet) pri turskoj vladi i turski reis šejh Mehmet Gormez smatra da “nova dorada turske platforme za ujedinjenje muslimanskih zajednica u Sandžaku i Srbiji podržava rešenja koja će biti trajna”. Također, on insistira da se donese “pravedno rešenje za obojicu vođa Islamske zajednice u Srbiji – Muamera ef. Zukorlića i Adema ef. Zilkića”.

U Turskoj očekuju da se u cijeli proces uključe i Amerikanci! Konkretno, pitaju se hoće li do obnove dijaloga na relaciji Ankara – Sarajevo – Novi Pazar – Beograd doći nakon što svoj dio posla obavi zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD Filip Riker (Philip Ricker), koji je počeo dvosedmičnu turneju po zemljama zapadnog Balkana, gdje će imati niz susreta s političkim liderima i predstavnicima nevladinog sektora.

Milionski istanbulski dnevnik “Zaman”, inače blizak vladi Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan), piše u najavi posjete visokog diplomate iz Vašingtona da će Riker do 26. januara posjetiti Srbiju, Kosovo, Makedoniju, Tursku i Austriju te da se vjeruje kako će  “potaknuti lidere u Srbiji i Turskoj na nove dijaloge i rješenje niza nagomilanih problema”.

Turska je, naime, u dosadašnjim razgovorima rješenje vidjela kroz ukidanje rijaseta u Beogradu, odnosno u pripajanju te paratvorevine sarajevskom Rijasetu IZBiH uz prijedloge da vjersko organiziranje muslimana iz Srbije bude prebačeno na rang mešihata kojim bi, u suštini, upravljao Mustafa ef. Cerić.

Naši izvori bliski šefu diplomatije Turske Ahmetu Davutoluu (Davutoglu) ističu da zvanična Islamska zajednica u Srbiji, s muftijom Zukorlićem na čelu, smatra da je “muslimanima u Srbiji, bez obzira na to gdje žive, potrebna jedna organizacija čije bi sjedište bilo u Novom Pazaru”. Znakovito, pristalice Adema Zilkića smatraju da sjedište zajednice treba biti u Beogradu.

Trojni susret

U Turskoj u prvi plan ističu ocjene da, ako nema boljeg rješenja, onda je jedina opcija da se povuku i Zilkić i muftija Zukorlić. Jer, Zilkić svoje povlačenje uvjetuje upravo povlačenjem Zukorlića. Jasno, muftiji Zukorliću neprihvatljivo je bilo kakvo novo povlačenje s pozicije nakon što je pristao da se ne kandidira za predsjednika Mešihata IZ u Srbiji. Pogotovo jer je on, za razliku od Zilkića, na čelu legitimne IZ u Srbiji.

Sve dileme, smatraju u Turskoj, moći će riješiti susret Abdulaha Gula (Abdullah) i premijera Erdoana sa srbijanskim predsjednikom Tadićem. Prema viđenju turskih analitičara, objedinjavanju IZ u Srbiji znatno bi mogao pomoći utjecaj reisa Cerića. Jasno je, međutim, istaknuto da Ankara neće podržati zahtjeve iza kojih stoji zvanični Beograd, a da iz daljnjeg dijaloga bude isključeno mišljenje iz Sarajeva!

List “Radikal”: Čeka se odlazak reisa Cerića

U Turskoj se, ipak, već duže vrijeme nadaju da će dokument koji su inicirali Davutolu i šejh Gormez sigurno potpisati svi ključni akteri. Za to vrijeme, u Istanbulu su se u pojedinim medijima, poput dnevnika “Radikal”, pojavile špekulacije da Beograd unedogled odugovlači nastavak pregovora s Ankarom ne samo zbog predstojećih izbora u Srbiji nego i da bi na pregovore o pomirenju u IZ Srbije utjecao i rasplet u vrhu IZBiH u Sarajevu.

Turski list postavlja pitanje hoće li nakon odlaska Cerića novi reisu-l-ulema biti sam Muamer ef. Zukorlić, “čime bi mnoge dileme bile unaprijed riješene”.

(sandzakpressnet)

Leave a Reply

*

captcha *